Županijska lučka uprava Mali Lošinj

Županijska lučka uprava Mali Lošinj - County Port Authority Mali Losinj

Županijska lučka uprava Mali Lošinj

Na temelju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine RH br. 158/2003), Uredbe o uvijetima koje moraju udovoljavati luke, (Narodne novine RH 110/2004) i u skladu s člankom 3. stavak 2. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (Narodne novine RH br. 90/2005), Županijska lučka uprava Mali Lošinj je odlukom Upravnog vijeća, dana 23. prosinca 2005. godine donijela

PRAVILNIK

O UVJETIMA I NAČINU ODRŽAVANJA REDA U

GRADSKOJ LUCI MALI LOŠINJ

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se namjena pojedinog dijela luke, postupak javljanja, načini uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekata, mjere zaštite okoliša i način kontrole nad obavljanjem tih radnji u Gradskoj luci Mali Lošinj.

Članak 2.

Pored odredaba ovog Pravilnika na području luke primjenjuju se i odredbe propisa o sigurnosti plovidbe, zaštiti mora i obale od onečiščenja, prijelazu državne granice, te carinski, zdravstveni, veterinarski, fitopatološki i drugi propisi.

Članak 3.

Ova pravila primjenjuju se na cijelom prostoru Gradske luke Mali Lošinj, luke za cijelogodišnji, međunarodni i domaći javni promet, kojom upravlja Županijska lučka uprava Mali Lošinj, u daljnjem tekstu ŽLUML ili od ŽLUML ovlaštenik koncesije.

Članak 4.

Ovaj Pravilnik biti će vidno izložen u uredu ŽLUML, na recepcijama ovlaštenog koncesionara te na ostalim pogodnim mjestima u Gradskoj luci Mali Lošinj. Sadržaj ovog Pravilnika biti će objavljen i na internet stranici ŽLUML (website) na hrvatskom i engleskom jeziku, adesa www.luprava-malilosinj.hr

Članak 5.

Red u Gradskoj luci Mali Lošinj provodi ovlašteni djelatnik Županijske lučke uprave Mali Lošinj ili od Županijske lučke uprave Mali Lošinj ovlašteni koncesionar.

Članak 6.

Zapovjednik plovila dužan je tijekom boravka plovila na području Gradske luke Mali Lošinj pridržavati se odredbi ovog Pravilnika

U slučaju dvojbe upute za primjenu i provedbu ovog Pravilnika i njegovo tumačenje zapovjedniku plovila daje ovlašteni predstavnik ŽLUML.

Članak 7.

U smislu ovog Pravilnika smatra se da je:

- luka, Gradska luka Mali Lošinj

- zapovjednik, osoba koja upravlja brodom, jahtom, brodicom, te plutajućim objektom;

- plovilo je brod, jahta, brodica i drugi tehnički ili plutajući objekt koji koristi usluge ŽLUML.

- tegljenje je svaka usluga koju tegljač pruža drugom brodu ili brodici vučenjem, potiskivanjem, zadržavanjem, pomicanjem, ili premještenjem u luci ili izvan luke;

- tijelo koje upravlja lukom jest ŽLUML, odnosno od ŽLUML ovlašteni koncesionar;

- ovlašteni predstavnik luke je ravnatelj ŽLUML ili osoba koju on u pojedinom slučaju izričito ovlasti, odnosno osoba imenovana od ovlaštenika koncesije.

- kapetanija je ispostava lučke kapetanije Rijeka u Malom Lošinju.

PODJELA GRADSKE LUKE MALI LOŠINJ PO NAMJENI

Članak 8.

Luka je namjenjena za cijelogodišnji, međunarodni i domaći javni promet brodova, jahti i brodica.

Članak 9.

Gradska luka Mali Lošinj smještena je na južnom dijelu malološinjskog zaljeva (Geo-pozicija: φ = 44º 32,2’ N; λ = 014º 28,2’ E), Grad Mali Lošinj.

Lučko područje se sastoji iz obalnog kopnenog dijela i pripadajućeg akvatorija. (opis granica lučkog područja i plan luke, kao sastavni dio ovog Pravilnika, prikazuje prilog 1/5).

Luka se sastoji iz tri bazena; A, sjeverni bazen – Nova riva, B, srednji bazen – Vela riva i C, južni bazen – Centar, tri privezišta brodica domaćeg stanovništva (P) i luke posebne namjene “Škverić”.

Kontinuitet operativnih obala je prekinut u predjelu luke posebne namjene Škverić, i privezišta za brodice domaćeg stanovništva.

Bazeni i operativne obale Gradske luke Mali Lošinj prikazani su u prilogu 2/4.

Članak 10.

Prema namjeni Gradska luka Mali Lošinj je podjeljena na tri bazena,

A. SJEVERNI BAZEN - NOVA RIVA s tri betonske operativne obale namjenjene prvenstveno pristajanju putničkih brodova u domaćem i međunarodnom prometu, a zatim prekrcaju tereta i ribe.

B. SREDNJI BAZEN - VELA RIVA, s dvije kamene operativne obale namjenjene prvenstveno pristajanju brodova u redovitom javnom putničkom prometu.

C. JUŽNI BAZEN - CENTAR, u korijenu luke s operativnim obalama namjenjenim prvenstveno privezu brodova za kružna putovanja i plovilima nautičara.

Članak 11.

A. SJEVERNI BAZEN - NOVA RIVA , omeđen je na sjeveru s ogradom brodogradilišta, a na jugu sa prekinutim dijelom novo izgrađene betonske obale.

U kontinuitetu od sjevera prema jugu obuhvača tri nove betonske operativne obale i to:

A.1. SJEVER; obala dužine 110 m, dubina 9 m, širina 4 m, visina 1,3 m. Na južnom dijelu se nalazi betonska rampa širine 6 m i obala loma, dužine je 12 m.

Namjena obale je privez desnim bokom putničkih i Ro-Ro brodova na redovitim linijama. Kada nema putničkih brodova, prvenstvo pristajanja imaju teretni, a zatim ribarski brodovi.

Uz obalu A.1. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 100 m.

A.2. RAMPA,; obala nakon loma pod kutem od 90˚, dužina 25 m (rampa 19 m), dubina 9 m, širine 4 m, visine 1,2 m.

Rampa je namjenjena za manipulaciju vozilima putničkih i Ro-Ro brodova s krmenom ili pramčanom rampom, a koji su privezani uz obalu A.3) Kada nema putničkih brodova, prvenstvo pristajanja imaju teretni, a zatim ribarski brodovi.

Uz obalu A.2. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 15 m.

A.3. JUG; obala od unutarnjeg loma rampe u smjeru juga, dužina 98 m, dubina 8 m, širina 4 m, visina 1,3 m.

Namjena je bočni privez putničkih brodova s krmenom i pramčanom rampom. Kada nema putničkih brodova, prvenstvo pristajanja imaju teretni, a zatim ribarski brodovi.

Uz obalu A.3. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 100 m.

Izuzetno, s posebnim odobrenjem ŽLUML i uz suglasnost kapetanije, uz obalu A.3. može se privezati brod dužine preko svega veće od 100 m.

Članak 12.

B. SREDNJI BAZEN - VELA RIVA, je isturena stara, kamena, obala pravokutnog oblika dužine 91 m, sa bočnim dijelovima dužine 25 m + 22 m. Omeđena je na sjeveru sa južnim bazenom privezišta brodica domaćeg stanovništva (Pb), a na jugu sa sjevernom granicom bazena CENTAR - C.1.

Na sjeverozapadnom kutu Vele rive nalazi se crveni svjetionik (C Bl 4 s) br. 174 (E3029, Pristan).

Operativne obale srednjeg bazena - Vela riva su;

B.1. SJEVERNA OBALA, dužina 25 m, dubina 2,5 – 5 m, visina 1,3 m, širina platoa.

Namjena je za privez putničkih brodova desnim bokom ili četverovez. Kada nema putničkih brodova, prvenstvo pristajanja imaju ribarski brodovi, a zatim brodice.

Uz obalu B.1. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 20 m.

B.2. ZAPADNA OBALA, dužina 91 m, dubina 4,5 m, visina 1,5 m, širina platoa. Na sjevernoj i na južnoj strani obale postoji betonska rampa širine 4,5 m, visine 1,3 m.

Namjena je privez putničkih i RO-RO brodova lijevim bokom. Kada nema putničkih brodova, prvenstvo pristajanja imaju ribarski brodovi.

Uz obalu B.2. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 80 m.

Članak 13.

C. JUŽNI BAZEN – CENTAR, je bazen u središtu Grada, odnosno u korijenu Gradske luke Mali Lošinj. Zauzima akvatorij omeđen operativnim obalama Riva Lošinjskih Kapetana, Trga Republike Hrvatske i obale Priko, a na sjeveru je omeđen zamišljenom spojnicom Vele rive i valobrana.

Operativne obale južnog bazena - Centar su;

C.1. Vela riva jug, dužina 22 m, dubina 3 m, visina 1,3 m, širina platoa.

Namjena je privez lijevim bokom javnih brodova.

Uz obalu C.1. je zabranjeno pristajanje brodova dužine preko svega veće od 18 m.

C.2. Obala Lošinjskih kapetana – sjever, dužina 100 m, dubina 3 m do 4 m, visina 1,0 m, širina 2,5 m.

Namjena je privez lijevim bokom brodova za prijevoz putnika na kružnim putovanjma.

Kada nema putničkih brodova, prioritet priveza uz operativnu obalu ili u četverovezu na lučkim sidrima (mooring) imaju plovila nautičara, a zatim ribarski brodovi.

Uz obalu C.2. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 60 m, a dužina preko svega brodova u četverovezu ne smije biti veća od 12 m.

C.3. Obala Lošinjskih kapetana – sredina, dužina 100 m, dubina 3 do 4 m, visina 1,0 m, širina 2,5 m.

Namjena je privez brodova za prijevoz putnika na dnevnim kružnim putovanjma.

Kada nema putničkih brodova, prioritet priveza imaju plovila nautičara, a zatim ribarski brodovi.

Uz obalu C.3. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 40 m.

C.4. Obala Lošinjskih kapetana – jug, dužina 100 m, dubina 3 do 4 m, visina 1,0 m

Namjena je privez brodova za prijevoz putnika na dnevnim kružnim putovanjma.

Kada nema putničkih brodova, prioritet priveza imaju plovila nautičara, a zatim ribarski brodovi.

Uz obalu C.4. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 20 m.

C.5. Obala Trga Republike Hrvatske, korijen luke, dužina 65 m, dubina 1,5 do 3 m, visina 1,2 m, širina 2,5 m.

C.5.a. - istočni dio operativne obale namjenjen je privezu dva plovila u četverovez, na način da nategnuti sidreni lanac brodskog sidra ne bude kraći od 80 m.

Uz obalu C.5.a. zabranjeno je pristajanje plovila dužine preko svega veće od 30 m.

C.5.b. - zapadni dio operativne obale namjenjen je privezu 4 plovila za gospodarsku djelatnost u četverovez na lučka sidra (mooring).

Uz obalu C.5.b. zabranjeno je pristajanje plovila dužine preko svega veće od 15 m.

C.6.P. Obala Priko, pontonsko privezište, dužina 40 m, širina 2,5 m, visina 0,5 m, uz obalu minimalna dubina 2 m, na glavi pontona 4 m.

C.6.J.P. južna strana dužina 40 m, privezište na lučkim sidrima u četverovezu namjenjeno je za 12 brodica domaćeg stanovništva.

C.6.S.P. sjeverna strana dužina 40 m, privezište na lučkim sidrima u četverovezu namjenjeno je za 12 brodica domaćeg stanovništva.

Uz obale C.6. zabranjeno je pristajanje brodica dužine preko svega veće od 12 m.

C.7. Obala Priko, pontonsko privezište, dužina 60 m, širina 2,5 m, visina 0,5 m, dubina 2 m uz obalu, do 5 m na glavi pontona.

C.7.J. južna strana dužina 60 m, privezište na lučkim sidrima u četverovezu namjenjeno je za 18 brodica nautičara.

C.7.S. sjeverna strana dužina 60 m, privezište na lučkim sidrima u četverovezu namjenjeno je za 18 brodica nautičara.

Uz obale C.7. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 15 m.

C.8. Obala Priko, pontonsko privezište, dužina 60 m, širina 2,5 m, visina 0,5 m, dubina 2 uz obalu do 5 m na glavi pontona.

C.8.J. južna strana dužina 60 m, privezište na lučkim sidrima u četverovezu namjenjeno je za 18 brodica nautičara.

C.8.S. sjeverna strana dužina 60 m, privezište na lučkim sidrima u četverovezu namjenjeno je za 18 brodica nautičara.

Uz obale C.8. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 15 m.

C.9. Obala Priko, pontonsko privezište, dužina 60 m, širina 2,5 m, visina 0,5 m, dubina 2 uz obalu do 5 m na glavi pontona.

C.9.J. južna strana dužina 60 m, privezište na lučkim sidrima u četverovezu namjenjeno je za 18 brodica nautičara.

C.9.S. sjeverna strana dužina 60 m, privezište na lučkim sidrima u četverovezu namjenjeno je za 18 brodica nautičara.

Uz obale C.9. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 15 m.

C.10. Obala Priko - sjevero-zapad, kamena operativna obala dužina 100 m, širina 2,5 m, visina 1,2 m, dubina 3 do 4 m.

Privezište na brodskim (lučkim) sidrima u četverovezu je namjenjeno za 5 plovila nautičara, na način da nategnuti sidreni lanac brodskog sidra ne bude kraći od 60 m.

Uz obalu C.10. zabranjeno je pristajanje brodova dužine preko svega veće od 30 m.

Obala u kutu između operativne obale C10 i valobrana C11 u dužini od 30 m namjenjena je privezu javnih brodova.

C.11. Obala Priko, valobran, pontonsko privezište “RI 22”, dužina 80 m, širina 4 m, visina 0,8 m, dubina 2 uz obalu do 10 m na glavi pontona.

C.11.J. južna strana dužina 80 m, privezište je namjenjeno kao pričuvni privez. Prioritet imaju javna plovila.

C.11.S. sjeverna strana dužina 80 m, privezište je namjenjeno kao pričuvni privez.

Uz povoljne meteorološke uvjete, namjenjen je privezu lijevim bokom ili u četverovez na vlastitim sidrima, na način da nategnuti sidreni lanac brodskog sidra ne bude kraći od 80 m.

Kod najave nevremena iz I, III i IV kvadranta plovila moraju napustiti vez i proslijediti na zaklonjeno sidrište.

Uz obalu C.11. zabranjeno je pristajanje plovila dužine preko svega veće od 20 m.

Članak 14.

Unutar akvatorija Gradske luke Mali Lošinj nalazi se bazen posebne namjene “Škverić”. Namjenjena lućice je izvlačenje, popravak i servisiranje brodica.

Bazen posebne namjene “Škverić” mora imati vlastiti Pravilnik o redu.

Članak 15.

Unutar Gradske luke Mali Lošinj nalaze se i tri uređena privezišta namjenjena za brodice domaćeg stanovništva.

Privezište (Pa) nalazi se sjeverno od luke posebne namjene “Škverić”.

Privezište (Pb) nalazi se južno od luke posebne namjene “Škverić”.

Privezište (C.6.P.) je na pontonu smještenom u korjenu bazena Centar.

POSTUPAK JAVLJANJA

Članak 16.

Granični prijelaz za međunarodni promet luke je otvoren 24 sata na dan.

Članak 17.

Vezu s ovlaštenim predstavnikom luke može se uspostaviti putem pomorske UKV radio-telefonske postaje na kanalu 16/9, s pozivnim znakom “Lučka uprava Mali Lošinj” (ML Port authority), na telefon 00385 51 232 020, fax 051 520 309, mob. 098 415 400, e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam botova. Vaš JavaScript treba biti uključen da bi ju vidjeli..

Dežurni mobitel ovlaštenog djelatnika luke je 098 509616.

U vanrednim okolnostima, za prijenos informacija namjenjenih ŽLUML može se koristiti i Gradski centar za motrenje i obavješćivanje (pozivni znak CENTAR LOŠINJ), koji dežura 24 sata dnevno na kanalu 16/10 UKV, pomorske RTF-postaje, kao i na telefonu 00385 51 231 007.

Hitne poruke za kapetaniju mogu se odaslati putem Obalne radio postaje “Rijekaradio” CH 16/24.

Članak 18.

Zapovjednici brodova koji uplovljavaju i isplovljavaju iz Gradske luke Mali Lošinj, prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz malološinjskog zaljeva dužni su se javiti ŽLUML putem UKV RTF-radio postaje na kanalu 9 i kapetaniji na kanalu 10.

Pozivni znak kapetanije je “Lučka ispostava Mali Lošinj” (“ML Harbour master”).

Članak 19.

Točno vrijeme dolaska broda na sidrište luke u uvali Artatore, odnosno na poziciju za ukrcaj peljara zapovjednik broda mora najaviti najmanje 6 sati prije dolaska broda.

Nakon najave vremena dolaska is stavka 1. ovlašteni predstavnik luke ili peljar dužni su obavijestiti zapovjednika broda ili njegovog agenta o vremenu, mjestu i načinu priveza ili sidrenja.

Članak 20.

Sedam dana prije dolasaka broda kojim se obavlja međunarodni pomorski prijevoz ili slobodna plovidba zapovjednik je dužan ovlaštenom predstavniku luke i kapetaniji dostaviti na uvid Prijavu dolaska broda (Notice Of Arrival)

Najmanje 24 sata prije dolaska broda zapovjednik je dužan ŽLUML i kapetaniji dostaviti na i ovjeru slijedeće preslike dokumenata:

- Prijavu dolaska 24 sata (24-Hours Advance Notice Of Arrival, ISPS code),

- Prijavu općih podataka (IMO General Declaration)

- Deklaracija o sigurnosti broda (International ship securitiy certificate)

- Izvješće o balastnim vodama (Ballast Water Reporting Form)

- Popis posade (Crew List),

- Popis putnika (Passenger List)

Članak 21.

Prilikom dolaska iz strane luke zapovjednik broda je dužan predati pomorskim vlastima slijedeće od zapovjednika ovjerene dokumente:

- Opću izjavu s izjavom o teretu (IMO General Declaration), kom. 2

- Popis posade (Crew List), kom 8

- Popis putnika (Passenger List), kom 8

- Popis zaliha (Store List), kom 4

- Popis robe u spremištu za jednodnevnu uporabu (Bond Store List), kom 4

- Privatni manifest (Crew Declaration, Personal Effects), kom 4

- Pomorska zdravstvena izjava (Maritime Declaration of Helth & Vaccination List), kom. 1

- Popis oružja i municije ili Izjava da na brodu nema/ima slijepih putnika, životinja, oružja i streljiva (NIL Stowaways/animals/arms/ammunitiun List), kom. 2

- Popis lijekova i opijata (Medical Store List / Narcotics)

- Izjava o teretu i plan tereta (Cargo Manifest / Stowage Plan)

- Prijavu dolaska broda (Declaration of arrival)

- druge isprave u koliko to zatraže nadležne vlasti.

Članak 22.

Odobrenje za slobodan promet s obalom plovilu koji dolazi iz inozemstva izdaje kapetanija nakon obavljene sanitarne, granično policijske i carinske provjere.

Članak 23.

Osobe na plovilu koje dolazi iz inozemstva ne smiju fizički kontaktirati s ostalim brodovima, organizacijama i građanima u luci prije nego što brod dobije odobrenje za slobodan promet s obalom.

Članak 24.

Odmah po dolasku u luku zapovjednik broda dužan je kapetaniji predati popunjeni i ovjereni obrazac Prijava dolaska broda.

Članak 25.

Zapovjednik brodice i jahte koja obavlja unutrašnji pomorski prijevoz između luka RH, nije dužan najaviti svoj dolazak ili odlazak lučkim vlastima.

Članak 26.

U slučaju vremenske nepogode ili drugih opasnosti po život i imovinu u luci ili ako procjeni da je razina sigurnosti broda, luke ili drugih objekata nedovoljna, ovlašteni predstavnik luke, uz suglasnost kapetanije, može zabraniti ili odgoditi ulazak i privez plovila u luci.

SIDRIŠTE, PELJARENJE

Članak 27.

Za sigurnu plovidbu lukom, uplovljavanje u luku, sidrenje ili preuzimanje peljara, pored ostaloga, zapovjednik plovila dužan je koristiti i pomorsku kartu “Lošinj-Molat br. 100-17” i Plan luke Mali Lošinj br. 22, izdanja Hrvatskog hidrografskog instituta.

Članak 28.

Sidrište luke Mali Lošinj nalazi se u uvali Artatore na približnoj poziciji 44º 34,00´ N i 014º 25,00´ E.

Sidrište u nuždi za plovila kraća od 30 m. je u južnom dijelu malološinjskog zaljeva, na udaljenost od cca 50 m od nasuprotnih obala Velopin, odnosno predijela Poljana.

Za sidrenje večih brodova u malološinjskom zaljevu potrebno je prethodno ishodovati pismenu suglasnost kapetanije.

Sidrišta luke Mali Lošinj su pod izravnom nadležnosti i nadzorom kapetanije.

Članak 29.

U Gradskoj luci Mali Lošinj zabranjeno je sidrenje.

Zabranjeno je sidrenje na udaljenosti manjoj od 200 m od operativnih obala Gradske putničke luke Mali Lošinj kao i od obala benzinskih postaja lociranih u malološinjskom zaljevu.

Zabranjeno je sidrenjem ometati sigurnost plovidbe i redoviti pomorski promet u malološinjskom zaljevu.

Članak 30.

Ukrcaj peljara obavlja se na približnoj poziciji 44º 33,60´ N i 014º 25,40´ E, odnosno 0,5 NM sjeverno od svjetionika na otočiću Murtar (svjetionik psjm br. 255, E3022).

Članak 31.

Lučko peljarenje u luci obavezno je za brodove od 500 BT ili veće.

Lučko peljarenje je obavezno kada se brod premješta mjenjajući operativnu obalu u luci koristeći se vlastitim porivnim strojem.

Članak 32.

Prilikom dolaska broda peljar se ukrcava na brod prije njegovog ulaska u malološinjski zaljev, a iskrcava se na obali nakon što je brod sigurno vezan.

Članak 33.

Pri ukrcaju peljara brod je dužan peljarskoj brodici napraviti zavjetrinu, a peljaru osigurati siguran uspon na brod propisanim peljarskim ljestvama, sizom ili kombinacijom peljarskih ljestava i siza uz prikladnu opremu i osvjetljenje noću.

Članak 34.

Za siguran menevar pristajanja ili premještanja broda može se koristiti lučki tegljač ili drugo odgovarajuće plovilo.

Ako peljar smatra da broj i obilježja tegljača ne jamče sigurnost broda i luke za vrijeme manevriranja, obavijestit će o tome kapetaniju koja će odrediti najmanji broj i obilježja tegljača potrebno za siguran manevar broda.

Tegljača može naručiti zapovjednik broda, njegov zastupnik, ovlašteni djelatnik luke i kapetanija.

NAČINI PLOVIDBE I PRISTAJANJA

Članak 35.

Lukom i malološinjskim zaljevom u pravilu plovi se desnom stranom glavnog koridora, odnosno desno od simetrale zaljeva koja polazi od korijena luke u smjeru sjeverozapad (prilog 3).

Članak 36.

Preporučene točke započinjanja manevra kao i smjerovi uplovljenja za pristajanje na pojedinim operativnim obalama Gradske luke prikazani su u prilogu 4.

Raspoloživ akvatorij za manevar plovila pojedinih dijelova bazena Centar prikazan je u prilogu 5.

Raspored privezanih plovila u južnom bazenu Centar, prikazan je u prilogu 6.

Članak 37.

U Gradskoj luci Mali Lošinj zabranjena je plovidba brzinom većom od 2 čvora.

Članak 38.

Jahte i brodice koja dolaze iz inozemstva mogu pristati uz operativne obale luke nakon što prethodno na službenom graničnom prijelazu Privlaka obave sanitarne i carinske formalnosti te ovjere popis posade i nakon što obave propisane formalnosti u kapetaniji.

Plovilima koja radi svoje veličine ili drugog opravdanog razloga, ne mogu pristati uz operativnu obalu graničnog prijelaza, na vlastiti zahtijev, granične formalnosti mogu se obaviti na drugoj operativnoj obali, odnosno na sidrištu van graničnog prijelaza, samo uz prethodnu najavu i uz suglasnost granične policije, carine, kapetanije i ŽLUML.

Članak 39.

Kada se granične formalnosti obavlaju na sidrištu, pri ukrcaju pomorskih vlasti brod je dužan plovilu koje ih prijevozi napraviti zavjetrinu, a službenim osobama osigurati siguran uspon na brod propisanim sizom uz prikladnu opremu i osvjetljenje noću.

Članak 40.

Ovisno o namjeni i veličini plovila ovlašteni predstavnik luke, uz prethodnu obavijest kapetaniji, određuje mjesto za privez uz operativnu obalu, četverovez ili uz drugo plovilo u luci.

Članak 41.

Plovila koja dolaze i odlaze iz luke moraju koristiti usluge lučkih privezivača koje osigurava ovlašteni predstavnik luke, 24 sata dnevno.

Članak 42.

Korišćenje veza, priključka struje i vode, odvoza smeća, te drugih usluga u luci se naplačuje na temelju Odluke o visini lučkih pristojbi (prilog br. 7).

Naplatu usluga iz stavka 1. obavlja ŽLUML ili ovlaštenik koncesije u skladu s cijenikom i koncesijskim ugovorom.

Članak 43.

Vez u luci za neispravna ili plovila u raspremi dozvoljen je samo na temelju pismene suglasnosti ŽLUML i uz odobrenje kapetanije.

Članak 44.

Kada u luci nema slobodnih vezova, dozvoljeno je da se uz bok drugog plovila “alaj”, priveže najviše još jedno plovilo iste dužine ili kraće od plovila privezanog uz obalu.

Treće, najmanje plovilo može se privezati uz uz bok drugog “uz bok” privezanog plovila samo u vanrednim okolnostima i uz posebno odobrenje ovlaštenog djelatnika luke.

Članak 45.

Smatra se da je luka zakrčena kada su popunjeni svi raspoloživi vezovi.

Članak 46.

Ovlašteni djelatnik luke može iz razloga funkcionalne upotrebe operativnih obala i priveznih mjesta za plovilo zatražiti od zapovjednika ili vlasnika plovila da istog premjesti na drugi vez.

Ukoliko zapovjednik ili vlasnik plovila nije dostupan odnosno ne udovolji zahtjevu, ovlaštenik koncesije po nalogu ŽLUML , uz suglasnost kapetanije, može premjestiti plovilo na rizik i trošak vlasnika plovila.

Članak 47.

Premještaj po nalogu zanči ponovni privez ili sidrenje plovila na drugo sigurno mjesto koje odredi ovlašteni djelatnik luke.

Premještaj po nalogu obavlja se samo na temelju pismene odluke ŽLUML ili ovlaštenog koncesionara i uz odobrenje kapetanije.

Osim kada je neposredno ugrožena sigurnost ljudi i/ili imovine ovlašteni predstavnik luke dužan je o nalogu za premještaj plovila obavijestiti zapovjednika plovila najmanje dva sata prije početka premještanja.

Članak 48.

Iz razloga sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša, kapetanija može privremeno proglasiti i objaviti zatvorenu za promet luku ili dio Gradske luke Mali Lošinj, uz prethodnu obavijest ŽLUML.

ŽLUML ili ovlaštenik koncesije, uz odobrenje kapetanije, može zabraniti ili odgoditi ulazak i privez plovila u luku u slučaju vremenske nepogode ili drugih opasnosti po život i imovinu u luci ili ako procjeni da je razina sigurnosti broda, luke ili drugih objekata nedovoljna.

ISPLOVLJENJE

Članak 49.

Zapovjednik broda ili njegov predstavnik dužni su najavu odlaska broda saopćiti ovlaštenom djelatniku luke i kapetaniji 24 sata prije isplovljenja.

Brodovi koji isplovljavaju za inozemstvo i svi brodovi stranih zastava o svom odlasku dužni su obavijestiti lučke vlasti najmanje 6 sati prije odlaska broda.

Članak 50.

Isplovljenje brodica i jahti za inozemstvo ne treba se prethodno najavljivati, ali su zapovjednici dužni obaviti propisane formalnosti, prvo u kapetaniji, a zatim u carini i policiji na graničnom prijelazu Privlaka.

Na zahtjev zapovjednika plovila koje radi svoje veličine ili drugih objektivnih razloga ne može pristati oz obalu carinskog gata Privlaka, granične formalnosti mogu se obaviti na vezu neposredno prije isplovljenja.

Članak 51.

Na temelju prijave odlaska broda u inozemstvo kapetanija izdaje Dozvolu odlaska broda nakon čega brod može napustiti luku.

Članak 52.

Prije isplovljavanja broda iz luke, zapovjednik je dužan kapetaniji predati popunjeni obrazac Prijava odlaska broda (Declaration of departure).

Članak 53.

Kapetanija može zabraniti isplovljenje broda iz luke u slučaju nedovoljne sigurnosti broda ili luke odnosno prijetnje onečišćenju mora i obale.

Članak 54.

Smatrat će se da je brod isplovio iz luke kada je napustio područje luke.

Članak 55.

Na odlasku peljar se iskrcava nakon što je brod isplovio iz malološinjskog zaljeva.

Pri iskrcaju peljara brod je dužan peljarskoj brodici napraviti zavjetrinu, a peljaru osigurati siguran silazak s broda propisanim peljarskim ljestvama, sizom ili kombinacijom peljarskih ljestava i siza uz prikladnu opremu i osvjetljenje noću.

BORAVAK PLOVILA U LUCI

Članak 56.

Na lučkom području zabranjeno je obavljati radnje koje mogu:

- ugroziti ljudske živote,

- prouzročiti požar ili eksploziju,

- onečistiti more i/ili okoliš,

- nanijeti štetu drugim plovilima te obali, lučkim napravama, uređajima i postrojenjima.

Na lučkom području posebno je zabranjeno:

1. onemogućiti pristup napravama za privez i ometati javni promet kao i funkcionalnu upotrebu operativnih obala i priveznih mjesta za plovila;

2. premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovila osim kada je to potrebno radi spriječavanja neposredne i očite štete ili kad je to potrebno zbog dolaska ili odlaska plovila;

3. vezivati plovila za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu namjenjeni za privez i kretati se po njima;

4. koristiti se dotrajalim i neispravnim vezovima

5. neovlašteno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake ili naprave za vez;

6. oštećivati operativne obale teškim vozilima, smještanjem teških predmeta preko dopuštenog opterećenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati i oštećivati kamenje s obalnih zidova kao i obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama;

7. zavarivati, ložiti vatru na otvorenom ognjištu na obali ili na plovilu i na napravama za privez;

8. ostavljanje uključenih grijalica i štednjaka kad posada nije na plovilu

9. čistiti, strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovila;

10. zagađivati more fekalijama i drugim otpadom;

11. odbacivanje smeća izvan odlagališta za određenu vrstu otpada;

12. spaljivanje otpada na plovilu;

13. držati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra plovila;

14. kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vuči ili učiti skijanje na vodi;

15. obavljati na plovilu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobičajenih poslova;

16. loviti ribu i druge morske organizme;

17. baviti se športskim i drugim aktivnostima (gradske fešte, vatromet i ostalo);

18. bukom i galamom narušavati javni red i mir;

19. ploviti prilazima luke i u luci brzinom koja stvara valove koji mogu nanijeti štetu drugim plovilima, obali i uređajima u luci;

Radnje iz točke 2, 5, 7, 9, 13, 14, 15 i 17. stavka 2. ovog članka mogu se obavljati samo na osnovi odobrenja ovlaštenog djelatnika luke uz suglasnost kapetanije.

Članak 57.

Otpadno ulje, nafta, ostaci deterđenata, smeće i drugi otpaci, moraju se odlagati prema vrsti otpada na za to određenim mjestima.

Članak 58.

Ukrcaj/prekrcaj goriva dozvoljen je samo uz prethodno ishodovani Zahtijev za stalnim odobrenjem za ukrcaj pogonskog goriva broda u nacionalnoj / nacionalnoj obalnoj plovidbi, ovjeren od ovlaštene osoba ŽLUML.

Ukrcaj/prekrcaj goriva ne smije započeti prije nego se poduzmu propisane preventivne mjere, a Sigurnosnu kontrolnu listu za snabdjevanje brodova gorivom (Bunkering Checklist), svojim potpisima ne ovjere odgovorna osoba za plovilo, odgovorna osoba snabdjevaća goriva, odgovorna osoba ŽLUML i kapetanija.

Plovilo koje se opskrbljuje gorivom i/ili mazivom u luci dužan je držati zatvorene sve palubne ispuste te na vidljivom mjestu danju istaknuti crvenu zastavu, a noću crveno svjetlo vidljivo sa svih strana.

Članak 59.

Za vrijeme snabdijevanja pogonskim gorivom obavezna je poduzeti sve propisane protiv požarne mjere.

Za vrijeme snabdijevanja pogonskim gorivom, na plovilu se ne smiju obavljati radnje koje bi mogle dovesti do požara.

Članak 60.

Tijekom boravka plovila u luci zapovjednik plovila dužan je poduzeti sve mjere zaštite od požara i mjere za spriječavanje izlijevanja ulja u more ili na obalu.

Članak 61.

U slučaju onečišćenja mora ili obale uljem ili na drugi način, bez obzira na izvor i uzrok onečišćenja, ovlašteni djelatnik luke dužan je odmah obavijestiti kapetaniju, te mora poduzeti efikasne mjere da se spriječi proširenje onečišćenja.

Članak 62.

U koliko zapovjednik plovila nije u mogućnosti, ovlašteni djelatnik luke dužan je organizirati da se u što kraćem roku ukloni nastalo onečišćenje mora ili obale.

Trošak uklanjanja i čišćenja ulja snosi počinitelj onečišćenja.

Članak 63.

Za spriječavanje onečišćenja uljem, ŽLUML ili ovlašteni koncesionar mora imati u blizini luke na raspolaganju najmanje 500 m apsorbirajuće plutajuće brane te dovoljnom količinom dozvoljenih sredstava za neutraliziranje i uklanjanje masnoća.

Članak 64.

Brodovima za prijevoz opasnih tvari u tekućem ili plinovitom stanju nije dozvoljeno uplovljavanje u Gradsku luku Mali Lošinj.

Iznimno, uz propisane mjere sigurnosti i važeću Svjedodžbu o degazaciji (Gas Free Certificate), s pismenim odobrenjem ŽLUML i uz suglasnost kapetanije, može se odobriti privez brodovima iz stavka 1. ovog članka.

Članak 65.

U luci plovilima nije dozvoljeno obavljanje deratizacije i fumigacije.

Ostala čišćenja plovila pri kojima nema opasnosti od nezgoda i onečišćenja okoliša (dezinfekcija, dezinsekcija i sl.) mogu se na uobičjeni način obavljati samo u vrijeme i na mjestu u luci koje prethodno odobri ovlašteni djelatnik luke.

Članak 66.

Za vrijeme boravka broda u luci, posadi plovila ili nekom drugom izvođaču s kojim bi zapovjednik samostalno dogovorio izvođenje radova, nije dopušteno obavljanje bilo kakvih radova bez prethodne suglasnosti ovlaštenog djelatnika luke.

Članak 67.

Usluge u luci propisane ovim Pravilnikom a koje pruža ŽLUML ili ovlašteni koncesionar obavljaju se na trošak korisnika, naručitelja ili zapovjednika.

Članak 68.

Plovilo koje se nalazi u luci mora biti spremno za manevriranje.

Članak 69.

Tijekom boravka plovila u luci na plovilu se u svakom trenutku mora nalaziti onoliko članova posade koliko je potrebno da se u slučaju opasnosti može njime sigurno upravljati.

Članak 70.

Privezom broda uz obalu ili uz bok drugoga plovila, posada mora postaviti siguran prilaz za ulazak na plovilo i silazak s njega.

Sredstvo prilaza mora biti pristupačno i mora odgovarati svojoj namjeni.

Za plovila namjenjene prijevozu putnika sredstvo prilaza mora biti osigurano obostranim rukohvatima visine ne manje od 1,0 m.

Ako se za pristup na brod koristi brodski siz ispod njega mora biti razapeta zaštitna mreža. Pokraj siza mora biti postavljen pojas za spašavanje s konopom.

Pristup i sredstvo prilaza noću moraju biti dovoljno osvijetljeni.

Članak 71.

Ulazak na plovilo i silazak s plovila, mora se obavljati isključivo uporabom postavljenog prilaza.

Članak 72.

Tijekom boravka plovila u luci, osim članovima posade i osobama kojima to izričito odobri zapovjednik, dozvoljen je pristup plovilu i ovlaštenim osobama državnih tijela.

Iznimno, zbog sigurnosti ili potrebe hitnog premještanja plovila, na njega mogu pristupiti i druge osobe koje za to ovlasti ŽLUML, ovlaštenik koncesije i/ili kapetanija.

Članak 73.

Plovilo privezano u luci, osim u slučaju opasnosti, smije koristiti brodsku sirenu samo po prethodnom odobrenju kapetanije.

Brod koji obavlja međunarodna putovanja ne smije se vezati u luci bez postavljanja naprava za zaštitu od glodavaca.

POSTUPAK U SLUČAJU NEZGODE

Članak 74.

Tijekom boravka plovila u luci zapovjednik plovila je dužan poduzeti sve mjere radi spriječavanja ugrožavanja sigurnosti ljudi, plovila, i stvari na plovilu, odnosno spriječavanja onečišćenja okoliša.

Članak 75.

U slučaju štete koju je plovilo počinilo luci, operativnim obalama ili uređajima u luci, ili u slučaju šteta na plovilu počinjenih radnjama ovlaštenog djelatnika luke zapovjednik je dužan prijaviti havariju kapetaniji.

Štetu počinjenu luci ili uređajima luke zapovjednik plovila, brodar ili njihov ovlašteni zastupnik, dužan je namiriti ili pružiti jamstvo u visini procijenjene štete prije isplovljenja.

Članak 76.

Zapetljavanje propelera, sidra, udar, sudar, prodor vode, nasukavanje ili potapanje plovila u luci zapovjednik mora odmah prijaviti ovlaštenom djelatniku luke i kapetaniji.

Članak 77.

U slučaju požara ili eksplozije plovila u luci, zapovjednik, član posade i/ili ovlašteni djelatnik luke dužni su odmah pozvati profesionalnu vatrogasnu postrojbu Mali Lošinj na telefon 00385 51 231 448 ili 112. i o događaju izvjestiti kapetaniju.

Do dolaska vatrogasaca posada plovila i ovlašteni djelatnik luke moraju poduzeti sve moguće radnje kako bi se smanjila nastala šteta i ugasio požar.

Članak 78.

Kada za vrijeme boravka plovila u luci, dođe do prijetnje za osobnu sigurnost, fizičkog napada na člana posade ili drugu osobu, krađe, razbojstva ili nekog drugog ugrožavanja osobne sigurnosti ili rizik oštećivanja imovine i plovila, zapovjednik i/ili članovi posade dužni su odmah obavijestiti policijsku postaju na telefon broj 00385 51 231 822, ili broj 112.

O događaju se mora odmah obavijestiti ovlaštenog djelatnika luke i kapetaniju.

Članak 79.

Nastupi li na plovilu vezanom u luci teža povreda ili iznenadna teška bolest člana posade ili neke druge osobe, zapovjednik je dužan odmah nazvati dežurnu službu hitne medicinske pomoći malološinjskog doma zdravlja telefon 00385 51 231 824 ili broj 112.

O događaju se mora odmah obavijestiti ovlaštenog djelatnika luke, kapetaniju i policiju.

NADOLAZAK NEVREMENA

Članak 80.

Prilikom nadolaska nevremena (oluja, vjetar, valovi), zapovjednik plovila koji se nalazi na vezu u luci mora dovoljno pojačati vezove plovila odnosno povečati broj sidara.

U koliko je plovilo privezano u četverovez mora se odmah udaljiti najmanje 1,5 m od ruba obale ili plutajućeg pontona, a po naređenju kapetanije i isploviti iz luke ili se skloniti u zavjetrinu.

Članak 81.

U slučaju nailaska nepovoljnih vremenskih prilika ovlašteni djelatnik luke dužan je poduzeti pravovremene i učinkovite radnje radi spriječavanja ugrožavanja osoba i spriječavanja materijalne štete na uređajima i opreme luke, kao i na spriječavanju onečišćenja mora i obale.

Članak 82.

Prognozu vremena kao i upozorenje za nadolazak nevremena redovito, svakoga dana najkasnije do 08:30 sati, objavljuje ŽLUML ili ovlaštenik koncesije na vanjskom dijelu ili staklu ulaznih vratiju ŽLUML, Priko 64, na vratima kapetanije na adresi Priko 60, kao i na drugim istaknutim, dostupnim i vidljivim mjestima.

ŽLUML ili ovlaštenik koncesije nailazak nevremena može objaviti i međunarodnim optičkim dnevnim i nočnim signalima istaknutim na jarbolu postavljenom na zelenom svjetioniku smještenom na glavi valobrana Centar (prilog 8).

POSEBNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 83.

Ljetno radno vrijeme ureda ŽLUML, od 15.05. do 15.10. u godini je od 07:00 do 15:00 sati. Dežurstvo na UKV RTF postaji CH 16/9 od 07:00 d0 22:00 sata.

Zimsko radno vrijeme ureda ŽLUML, od 16.10. do 14.05. u godini je od 08:00 do 12:00 sati. Dežurstvo na UKV RTF postaji CH 16/9 od 8:00 do 15:00 sati.

Ljetno radno vrijeme ureda ovlaštenika koncesije i dežurstvo na UKV RTF postaji CH 16/9, od 15.05. do 15.10. u godini je od 07:00 do 22:00 sata.

Zimsko radno vrijeme ureda ovlaštenika koncesije i dežurstvo na UKV RTF postaji CH 16/9 od 16.10. do 14.05. u godini je od 08:00 do 15:00 sati.

Ljetno radno vrijeme ureda kapetanije, od 15.05. do 15.10. u godini je od 07:00 do 15:00 sati. Dežurstvo na UKV RTF postaji CH 16/10 i tel. 00385 51 214 031.

Zimsko radno vrijeme ureda kapetanije, od 16.10. do 14.05. u godini je od 08:00 do 12:00 sati. Dežurstvo na UKV RTF postaji CH 16/10 i tel. 00385 51 214 031.

Nakon završetka radnog vremena ureda, subotom, nedjeljom i blagdanom, u slučaju potrebe, zapovjednik plovila i članovi posade mogu se obratiti dežurnom djelatniku CMIO-a na telefon br. 00385 51 231 007; tel.broj 00385 51 214 031, tel.broj 00385 51 231 822, tel.broj 9155 ili tel.broj 112, i putem UKV-RTF radio postaje kanal 16/10 CENTAR LOŠINJ i 16/24 RIJEKARADIO.

Članak 85.

ŽLUML i ovlašteni koncesionar ne odgovaraju za nezgode ili štete, nastale članovima posade, drugim osobama ili plovilima, u koliko se nisu pridržavali odredbi ovog Pravilnika ili ako je do nezgode ili štete došlo uslijed djelovanja više sile ili mogućeg djelovanja trećih osoba.

Članak 86.

Mjere i postupci sigurnosne zaštite Gradske luke Mali Lošinj propisane su Planom sigurnosne zaštite luke.

Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke (PFSO) je ravnatelj ŽLUML.

Članak 87.

Ovaj pravilnik kojega je odobrila i ovjerila Lučka kapetanija Rijeka svojom suglasnošću klasa br. ................................ urbroj: .................................. od ....................... 2006 godine, stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploći Županijske lučke uprave Mali Lošinj.

Županijska lučka uprava Mali Lošinj Županijska lučka uprava Mali Lošinj
Ravnatelj: Predsjednik UV:
Gracijano Petrinić Željko Magazin

PRILOG 1.

GRADSKA LUKA MALI LOŠINJ

(Sjeverni Jadran, Kvarner, Grad Mali Lošinj)

OPIS GRANICA LUČKOG PODRUČJA (Prilog 1. s 4 kopije katastarskog plana)

Lučko područje se sastoji iz obalnog kopnenog dijela i pripadajućeg akvatorija. Akvatorij je jedinstveno određen potrebi luke granici plovidbe točkama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 i 10. Kopnene točke 1 i 10 su polazne za određivanje kopnene granice lučkog područja.

Od točke 1 na rubu operativne obale koja graniči sa brodogradilištem granica prolazi ogradom dužine 15 metara okomito do točke 28. Zatim nastavlja, paralelno sa operativnom obalom do točke 27 koja je sjecište paralela operativnih obala udaljenih 15 metara od obalnog ruba. Od točke 26 granica ide samim obalnim rubom točkama 25 i 24 do točke 23 isključujući dvorišta zgrada, nastavlja dalje istočnim rubom parcele 187 do točke 22 odnosno 21 na obalnom rubnom kamenu privezišta za brodice. Granica nastavlja dalje rubom gradske ulice do točaka 20 i 19. i dalje obalnim kamenim rubom operativne obale do točke 18, odakle se proteže obalnim kamenim rubom, granicom sa gradskom ulicom, preko lomnih točaka 17 i 16 do točke 15, te dalje nastavlja obalnim kamenim rubom širine 3 metra do točke 14, odakle ide preko lomnih točaka 13 i 12 do točke 11, gdje se okomito spaja s točkom 10, na kraju obale.

Prijenosom granica lučkog područja na katastarski plan proizlazi da se kopneni dio lučkog područja sastoji od katastarskih čestica KO Mali Lošinj i to: 62/2 dio, 181, 494, 170 dio, 3600 dio i 3601/1 dio. Vlasništvo parcela je upisano na Općinu Mali Lošinj kao javno dobro.

Gradska luka Mali Lošinj je podjeljena na tri bazena, A. sjeverni, B. srednji i C. južni bazen s pripadajućim operativnim obalama.

Bazeni su određeni točkama katastarskog plana K.O. Mali Lošinj, “Luka Mali Lošinj” i to:

A. Sjeverni bazen, Nova riva s tri operativne obale (A1, A2 i A3), oderđen je točkama;

- na moru 1, 2, 3 i 4, i

- na kopnu točkama 28, 27, i točkom 26 (List 1).

B. Srednji bazen, Vela riva s dvije operativne obale (B1 i B2), određen je točkama;

- na moru 5 i 6, i

- na kopnu točkama 20, 19 i 18 (List 2).

C. Južni bazen, Centar s 11 operativnih privezišta (C1 – C11), određen je točkama

- na moru 6, 7, 8, 9 i 10, i

- na kopnu točkama 18, 17, 16, 15, 14, 13, 12. i 11 (List 3 i 4).

Kontiutet operativnih obala prekinut je u predjelu luke posebne namjene "Škverić" te privezištima za brodice domaćeg pućanstva Pa i Pb, i pontonom PC6, određeno točkama na kopnu 25, 24, 23,22,21 (List 1), i 20 (List 2).

Pojam "Luka Mali Lošinj" opisan je na stranicama 69 do 72 u Peljaru I, Jadransko more, Istočna obala, izdanje Hrvatskog hidrografskog instituta. Obuhvaća južnu polovicu malološinjskog zaljeva, u kome su smještene nautička lukaY/C "Marina Mali Lošinj", luka posebne namjene "Brodogradilište" i Gradska luka.

Unutar malološinjskog zaljeva, izuzetno dobrog prirodnog zakloništa od vremenskih nepogoda, postoji više različitih lokacija koje se može nazvati luka.

Gradska luka Mali Lošinj u naprijed narečenim granicama je luka županijskog značaja otvorena za cijelogodišnji međunarodni i unutrašnji javni promet.

Foto galerija